Zašto putna infrastruktura direktno utiče na svakodnevni život

Kvalitet putne infrastrukture direktno utiče na svakodnevni život građana Bosne i Hercegovine – od dužine putovanja na posao, preko sigurnosti u saobraćaju, do privlačenja stranih investicija koje zavise od povezanosti sa regionalnim tržištima. Posljednjih godina u fokusu su prije svega nastavak izgradnje autoputa na Koridoru Vc, kao i modernizacija regionalnih i lokalnih puteva koji povezuju manje gradove i ruralna područja sa glavnim saobraćajnim pravcima.

Koridor Vc kao okosnica razvoja

Koridor Vc, koji povezuje mađarsku granicu preko Budimpešte, Osijeka i Sarajeva sa lukom Ploče na Jadranskom moru, predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u regiji. Dionice ovog autoputa grade se fazno, a svaka nova otvorena dionica značajno skraćuje vrijeme putovanja i rasterećuje stare magistralne pravce koji su decenijama nosili teret cjelokupnog tranzitnog saobraćaja. Osim ekonomske koristi kroz brži transport robe, završetak autoputa donosi i sigurnosne benefite, jer savremeni autoputevi imaju znatno niže stope saobraćajnih nesreća u odnosu na stare dvotračne magistrale.

Lokalna i regionalna putna mreža: zaboravljena karika

Uz velike infrastrukturne projekte, jednako je važna i modernizacija lokalnih puteva koji povezuju manja mjesta sa urbanim centrima, iako ovaj segment infrastrukture rijetko dobija istu medijsku i političku pažnju kao veliki autoputni projekti. Loše stanje regionalnih puteva često predstavlja prepreku ekonomskom razvoju ruralnih područja, otežava pristup zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, i doprinosi iseljavanju mlađe populacije iz manjih sredina koja svakodnevno putovanje do škole ili posla doživljava kao nepotrebno naporno i dugotrajno.

Finansiranje: krediti, budžeti i eksproprijacija

Entitetske i kantonalne vlasti kontinuirano najavljuju planove sanacije i asfaltiranja dionica koje su godinama bile zapostavljene, a dio sredstava za ove projekte dolazi i putem kredita međunarodnih finansijskih institucija koje uslovljavaju finansiranje transparentnim upravljanjem javnim nabavkama. Proces eksproprijacije zemljišta potrebnog za nove trase, gdje vlasnici parcela moraju biti obeštećeni prije početka radova, često se pokazuje kao jedan od najsporijih koraka u realizaciji projekata, jer zahtijeva usaglašavanje interesa pojedinačnih vlasnika sa širim javnim interesom izgradnje infrastrukture.

Bezbjednost saobraćaja kao dodatni argument

Pored ekonomskih koristi, unapređenje putne mreže direktno se odražava i na broj saobraćajnih nesreća, s obzirom na to da uske, krivudave i loše osvijetljene dionice starih magistralnih puteva spadaju među najrizičnije lokacije za teške saobraćajne nezgode. Proširenje kolovoza, izgradnja razdvojenih traka i bolja signalizacija, iako manje vidljivi u javnosti od otvaranja novih autoputnih dionica, predstavljaju jednako važan segment unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, uključujući pješake i bicikliste u naseljenim mjestima duž ovih puteva.

Šta usporava realizaciju projekata

Uprkos ambicioznim planovima, realizaciju infrastrukturnih projekata u BiH često usporavaju složeni administrativni postupci, imovinsko-pravni odnosi vezani za eksproprijaciju zemljišta, kao i ograničeni budžetski kapaciteti entiteta i kantona. Stručnjaci za urbano planiranje ističu da dugoročna održivost infrastrukture zavisi ne samo od izgradnje novih dionica, već i od redovnog održavanja postojeće mreže, koje se u praksi često zanemaruje zbog nedostatka sredstava. Kontinuirano ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu ostaje jedan od preduslova za ubrzaniji ekonomski razvoj cijele zemlje.

Uticaj na svakodnevni život u manjim mjestima

Za stanovnike manjih mjesta duž planiranih trasa, kvalitet lokalnog puta često znači razliku između redovnog i sigurnog dolaska do posla, škole ili bolnice i svakodnevnog rizika na oštećenoj, uskoj dionici bez adekvatne signalizacije. Roditelji koji djecu voze do udaljenijih škola, poljoprivrednici koji svoju robu prevoze do tržnica, kao i hitne medicinske službe koje moraju stići do pacijenta u najkraćem mogućem roku, direktno osjećaju posljedice zapuštene lokalne putne mreže, često i više nego što to osjećaju vozači koji uglavnom koriste velike magistralne pravce i autoputeve.